Kako se gradi indirektni govor? (Konjunktiv I)
Osnovna pravila Konjunktiva I 🧑🏫
Za Konjunktiv I koristićemo osnovu glagola i dodati posebne nastavke. Međutim, glagol sein je izuzetak i mora se naučiti napamet. Evo kako to izgleda:
Glagol sein:
- ich sei
- du seiest
- er/sie/es sei
- wir seien
- ihr seiet
- sie/Sie seien
Za sve druge glagole, uzimamo osnovu glagola, tj. skidamo nastavak -en i dodajemo odgovarajuće nastavke. 👇
Na primer:
- machen – en = mach
- leiden – en = leid
- haben – en = hab
- können – en = könn
Nakon što imamo osnovu, dodajemo odgovarajuće nastavke za Konjunktiv I (u tabeli su podebljani):
| können | fühlen | nachlassen | haben | |
|---|---|---|---|---|
| ich | könne / könnte | fühle / würde fühlen | lasse nach / würde nachlassen | habe / hätte |
| du | könnest | fühlest | lassest nach | habest |
| er/sie/es | könne | fühle | lasse nach | habe |
| wir | können / könnten | fühlen / würden fühlen | lassen nach / würden nachlassen | haben / hätten |
| ihr | könnet | fühlet | lasset nach | habet |
| sie/Sie | können | fühlen | lassen nach | haben |
Indikativ je normalan oblik glagola. To je način na koji pričamo o stvarnim, svakodnevnim radnjama i događajima i koji učimo od samog početka učenja nemačkog. Nekad Konjunktiv I može izgledati potpuno isto kao on. U tim slučajevima, da bismo izbegli dvosmislenost, koristimo Konjunktiv II. Tako jasno pokazujemo da se radi o indirektnom govoru. Ovakvi slučajevi su u tabeli označeni zelenom bojom.
Kada pogledaš tabelu, možda ti deluje komplikovano, ali postoji jedna olakšavajuća okolnost:
Za FSP ćeš koristiti treće lice jednine u Konjunktivu I i treće lice množine u Konjunktivu II. To znači da za indirektni govor i prenošenje informacija koristiš oblik trećeg lica jednine u Konjunktivu I (na primer: er/sie/es habe), a kada se koristi množina, koristićeš Konjunktiv II (na primer: sie würden). Dakle, dovoljno je da naučiš samo označeno žutom bojom u tabeli.
Postoje prosti i složeni glagolski oblici:
Prost je npr. prezent, gde imamo samo jedan glagol:
Ich schlafe.Složeni su svi oni koji imaju više reči. Npr. ich kann arbeiten. Kada koristimo složena vremena, prebacujemo samo glagol koji se menja u Konjunktiv I, a ostatak rečenice ostaje isti. Na primer:
| Pacijent kaže | Indirektni govor |
|---|---|
| Ich habe an Angina pectoris gelitten. | Sie habe an Angina pectoris gelitten. |
| Sie hat an Angina pectoris gelitten. | Sie habe an Angina pectoris gelitten. |
| Ich bin 2006 wegen Appendizitis operiert worden. | Sie sei 2006 wegen Appendizitis operiert worden. |
| Sie ist 2006 wegen Appendizitis operiert worden. | Sie sei 2006 wegen Appendizitis operiert worden. |
| Ich habe schmerzbedingt nicht schlafen können. | Sie habe schmerzbedingt nicht schlafen können. |
| Sie hat schmerzbedingt nicht schlafen können. | Sie habe schmerzbedingt nicht schlafen können. |
| Ich habe nicht operiert werden können. | Sie habe nicht operiert werden können. |
| Sie hat nicht operiert werden können. | Sie habe nicht operiert werden können. |
Konjunktiv I ima dva osnovna vremena: prezent i perfekt. Ako pacijent koristi preterit, tada ga prebacujemo u perfekt da bismo izrazili prošlost u indirektnom govoru.
- Sie litt an starken Brustschmerzen. – Sie habe an starken Brustschmerzen gelitten.
- Er wurde operiert. – Er sei operiert worden.
